Direktno, dostupno i široko rasprostranjeno, ChatGPT je ušao u naše živote i omogućio nam neposredno iskustvo sa vještačkom inteligencijom. Alat koji je lansirala privatna kompanija krajem 2022. godine pomaže u pisanju mejlova, izvještaja, prezentacija, skraćivanju tekstova, kreiranju odličnih naslova, izdvajanju ključnih poruka, ilustraciji, prevođenju… Brzo je postao planetarno popularan, a nedjeljno ga koristi i do 300 miliona korisnika.
Njegova dostupnost i popularnost pokrenuli su društvenu debatu o upotrebi vještačke inteligencije, iako je ona među nama već najmanje dvije decenije. Niko nas nije pitao da li smo spremni na ovu veliku promjenu i bezbjednu primjenu AI-ja, dok institucije tek počinju da registruju njen značaj i pokušavaju da usmjere način na koji će se koristiti.
U prirodi čovjeka je da promjene ili nekritički prihvata ili odbacuje, a ova, koju donosi vještačka inteligencija, po mnogima je najvažnija. Nosi sa sobom transformaciju iz korijena i različite ishode koji se ne mogu predvidjeti. Scenariji se kreću od onih koji govore o blistavoj budućnosti do mogućnosti uništenja civilizacije.
AI može pomoći u liječenju, rješavanju energetskih i drugih globalnih kriza. Međutim, već smo svjedočili negativnim posljedicama njegove primjene, poput manipulacije sadržajem na društvenim mrežama, afirmacije pristrasnosti i laži, te manipulaciji emocijama. Ishodi mogu biti dublje globalne podjele, pad povjerenja u medije i obrazovni sistem.
Možemo li pronaći mjeru? Šta nam je činiti u obrazovanju i medijima?
Na ova pitanja odgovarali su gosti emisije Građanski ugao na TV E, koju je realizovao Institut za medije Crne Gore: Mihailo Backović, stručnjak za vještačku inteligenciju, Snežana Nikčević, stručnjakinja za digitalnu pismenost, Jovana Davidović, profesorica na Fakultetu političkih nauka i Marko Bogojević, profesor matematike.
Emisija je ponudila važne uvide o načinima na koje vještačka inteligencija već mijenja naš svakodnevni život i kako se možemo pripremiti za budućnost koju ona donosi.
