Author: admin
Široko priznavanje hitne potrebe da se odgovori na sve veće prijetnje govora mržnje na internetu i dezinformacije, po demokratiju i ljudska prava, ogleda se u broju nedavnih regulatornih i političkih inicijativa Evropske unije i pojedinih država članica. Koje regulative postoje na nivou EU, te pozitivne i negativne strane novih propisa, možete pronaći u analizi koju je uradila mreža SEENPM, u okviru projekta ,,Snažni – Mediji bez mržnje i dezinformacije ovdje. Foto: Pixabay
Mladi ljudi koji kao glavni izvor informisanja koriste nove medije postaju žrtve dezinformacija koje utiču na njihovo mišljenje i odluke, a da pri tome nemaju vještine za kritičko sagledavanje medija. Školski sistem još uvijek ne pruža adekvatan odgovor na izazove sa kojima se đaci suočavaju niti svi učenici imaju mogućnost da uče medijsku pismenost. Ovaj predmet pružio bi im znanje i vještine koji su ključni da bi se unaprijedila sposobnost mladih za analizu sadržaja koji im mediji plasiraju, sposobnost da prepoznaju različite izvore informacija i da odaberu kredibilne. Da bi utvrdili koje prepreke u obrazovnom sistemu onemogućavaju izučavanje ovog izbornog…
Da bi osnažili institucije i regulatora, te podstakli profesionalnu samoregulaciju koja će doprinijeti sprečavanju širenja dezinformacija i govora mržnje, Mreža za profesionalizaciju medija Jugoistočne Evrope (SEENPM) odlučila je da pripremi pregled regulatornog i samoregulatornog okvira koji se bazira na pravnim aktima, javno dostupnim podacima nadležnih institucija, odluka regulatornih i samoregulatornih tijela te relevatnim istraživanjima domaćih i međunarodnih organizacija. Na osnovu jedinstvene metodologije, koju je kreirao Mirovni institut iz Ljubljane (Slovenija), istraživači su u zemljama Zapadnog Balkana i Evropske unije analizirali regulatorni okvir (propise, njihovu primjenu i preduzete mjere za suzbijanje dezinformacija i govora mržnje) te identifikovali dobre prakse i inicijative…
Institut za medije Crne Gore objavljuje UNESCO priručnik „Novinarstvo, lažne vijesti i dezinformacije“ na crnogorskom jeziku. Priručnik je namijenjen obrazovanju i obuci novinara i studenata novinarstva, ali i svih onih kojima su mediji, društvene mreže, novinarstvo i medijska pismenost, sfera interesovanja. Priručnik na crnogorskom jeziku je dostupan ovdje Originalna engleska verzija dostupna ovdje Foto: UNESCO
Koliko nas zapravo ima, koliko je ljudi običnih koji sa svake strane bivaju zasuti reklamnim smećem, urnisani lažnim linkovima za mršavljenje, ili mršanje – svakako nečim što treba mršnuti. PIŠE: Brano Mandić, kolumnista Možda nekom iskaču čirevi na debelom mesu, ili maljave sise, ali mene su dopala buđava stopala. U mom Internet vilajetu gljivice haraju mimo Kovida, iskaču svakim novim klikom i prijete da biološki razore crnogorsko društvo s noga. Bojim se da nisam usamljen u toj muci, pa ne moram puno da objašnjam. Znam da nije normalno svakog dana gledati bolesne nožne prste, ali šta ja imam od te…
PIŠE: Slavica Striković, stručnjakinja za rodnu ravnopravnost, bivša članica Savjeta RTCG i bivša ombudsmanka TV Vijesti Osnovni sud u Podgorici nedavno je donio presudu da okrivljeni za vršenje polne radnje nad nad dvanaestogodišnjom djevojčicom odleži 60 dana zatvora i to zbog kršenja javnog reda i mira. Presuda, koja je šokirala javnost, nije zavrijedila dodatnu pažnju crnogorskih medija. Mediji su uglavnom objavili reakciju foruma žena jedne od političkih partija. Nijesu dodatno istražili ovu temu, presudu koja koja je morala imati značaj i snagu alarma za društveni fenomen rodno zasnovanog nasilja. Koji biva sve izraženiji zbog blage kaznene politike. Rijetko se u…
Piše: Nataša Nelević Tehnološko rješenje u vidu ženskog tehno-tijela, „rastjelovljenog“ ženskog subjekta u virtuelnoj sobi ne čini se kao realno rješenje za regulisanje rodnog jaza. Emancipacija „ukupnog“ ženskog subjekta tradicionalnim političkim sredstvima i dalje će morati da se nastavi. Uz podršku digitalnih tehnologija, ako do sporazuma između Mreže i njenih korisnika ikada dođe. Podgorica, 27. septembra 2021. – Malo-malo pa sa neke adrese stignu teške optužbe na račun digitalnih komunikacijskih tehologija – da njih nema, svijet bi bio bolje i humanije mjesto. Taj digitalni antopološki pesimizam ne utiče na digitalnu euforiju koja je u stalnom rastu. Istina je da ponekad poželimo…
PIŠE: Ivan Čađenović, novinar Podgorica, 25. Septembra 2021. – Dok se, poučeni iskustvima ratnih devedesetih, većina građana Crne Gore plašila da može leći krv uoči ustoličenja mitropolita Crnogorsko primorskog Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju, pravi rat se odvijao se u medijima. Sagovornici Institita za medije ocjenjuju da su mediji o dogadjaju koji je ocjenjivao kao visoko rizičan, izvještavali u skladu sa svojim ideološkim okvirima, te da su gradjani da bi znali pravu istinu morali da čitaju ili gledaju više medija. Pojedini mediji su uoči ustoličenja danima “pumpali” atmosferu, objavljivali neprovjerene informacije, dizali tenzije. U ovom tekstu ćemo se,…
PIŠE: Teodora Đurnić, novinarka Za samo tri nedjelje dvoje mladih je izvršilo samoubistvo na identičan način – skokom sa mosta na Đurđevića Tari. Dovoljno da mediji počnu da nagađaju – što ih je natjeralo da skoče u rijeku, objavljuju navodne detalje iz njihovog života, razgovore sa anonimnim prijateljima koji će ,jelte, ispričati pravu istinu. Pisalo se o “internet sekti”, bez ijednog dokaza da tako nešto zaista postoji. Da su ovo osjetljive teme, novinari uče na prvoj godini fakulteta. Pa, ipak, mnogi kada pišu “padnu na ispitu”. Naslovi poput – “Ovo je prava istina što je prethodilo samoubistvu”, tako “krase” naslovnice…
PIŠE: Nataša Novović, novinarka Ne tako davno, pitanje – da li je vijest kad neko ko ima političku moć da uskrati povjerenje vladi, najavi da će to uraditi – zvučalo bi nestvarno. Naravno da bi bila vijest i to glavna na naslovnoj strani, na početku dnevnika na radiju i televiziji. Više nije tako. Ne zato što pad vlade nije važna vijest, nego što političari takve i sliične stvari svakodnevno objavljuju na svojim Twitter ili Facebook profilima, pri čemu im je neuporedivo preči trenutni politički cilj – pritisak na vladu, na primjer – od toga koliko je njihova najava istinita. Novinari…