Piše: D. Kovačević i A. Čvorović
Influenserska zajednica u Crnoj Gori kao osnovne platforme za predstavljanje svog sadržaja koristi Instagram, Tviter i Jutjub, a u posljednje vrijeme Tik Tok postaje sve popularniji. Influenseri u Crnoj Gori najčešće okupljaju mlađu publiku i/ili publiku u svojim 30tim godinama, u zavisnosti od platforme i sadržaja.
Oni su većinom sami stvaraoci svojih sadržaja – prosumers (termin koji se koristi za one koji su ujedno i korisnici i kreatori sadržaja na društvenim medijima). Ovaj novi (nekada) nekonvencionalni posao i uticaj ovih ličnosti prepoznaju različiti brendovi, PR agencije ali i ostali akteri u javnoj sferi.
KO SU INFLUENSERI U CRNOJ GORI?
Kada su u pitanju crnogorski influenseri to su često poznati ljudi koji iza sebe imaju uspješne karijere (sportisti, glumci, pjevači, modeli, preduzetnici i sl) koji su porijeklom iz Crne Gore ali neki od njih žive u inostranstvu ili regionu (Stevan Jovetić 470K, Stefan Savić 365K, Emina Cunmulaj Nazarian 344K, Andrija Milošević 910K, Amra Olević Reyes 5.6M, Nikola Vučević 166.7K, Jovanka Radičević 23.6K, Katarina Bogićević 21K, Aleksandar Gavranić 20.2K).
Međutim, i lokalni influenseri imaju vrlo solidnu angažovanist na svojim profilima (najčešće Instagram i Tviter), a tu od sadržaja dominira zabava, umjetnost, moda, stil života, sport. Neki od njih na Instagramu su: Andrijana Vešović 213K , Nataša Gardašević 161K, Jovan Radulović 140K, Ignjat Kotlaja 62.9K, Boban Vulević 47.6K, Sandra Mitrović 46.1K, Milena Pajović 40.1K, Tijana Osmanagić 30.9K, Kristina Banjević 20K, Petar Raičević 8.3K…).
Influenser Jovan Radulović (Jodžir) kaže da ne postoji neka formalna zajednica ili udruženje influensera, ali primijećuje da su koleginice upućenije jedne na druge, za razliku od kolega.
„U ovom poslu postoji dosta ljubomore i sujete i mislim da se to ni ne može nazvati zajednicom. Međutim, primijetio sam da žene više sarađuju, ali sa druge strane, nema toliko saradnji između nas muškaraca“, kazao je on u razgovoru za Institit za medije (IMCG).
Mladi influenseri nisu brojni kao njihove starije kolege ali angažovanost na njihovim profilima nije zanemarljiva, kao ni teme koje se bave. Među njima prepoznatljiv je Instagram profil Nikoline Pavićević pod nazivom „Kritički“ (75K), koji je isključivo edukativnog i aktivističkog sadržaja. Od aktivističkih profila prepoznat je još i „Vala Ljeposava“ na Fejsbuku (14.5K) i Instagramu (13.1K) koji se dominantno bavi feminizmom, a čiji autori/ke nisu poznati/e.
Od mladih istaknute su takođe modne influenserke Ksenija Bulatović (27.7K), Lana Šahbaz (22.5K) i Maša Ivanović (11,8K). Za razliku od Instagrama, Jutjub ne okuplja veći broj crnogorskih influensera. To ne znači da u Crnoj Gori nema jutjubera, već da oni ne ostvaruju angažovanost kao influenseri na Instagramu.
Osim spomenutih influensera od kojih pojedini imaju profile i na jutjubu, u Crnoj Gori neki od istaknutih su: Idzo 367K (sadržaj: sport), Luka Bojović 299K (sadržaj: video igre, zabava), Vanja Vučković 132K (sadržaj: zabava).
Tik Tok influenserska zajednica u Crnoj Gori nije naročito razvijena. Nekoliko njih obično na svojim profilima okupljaju djecu i mlađe tinejdžere kao pratioce, a njihov sadržaj je zabavnog karaktera. Među popularnima su Bojanče 896.7K, Marko Vulević 11.1K, Irena Marković 5K i Jodžir 8k.
Autorka profila Kritički, Nikolina Pavićević navodi da se influenserom smatra neko ko ima veći broj pratilaca na Instagramu, ali i da ti ljudi mogu dolaziti iz različitih sfera – od onih koji se bave temama stila života, pa do stručnjaka poput psihologa i novinara.
„Ovo znači da su ljudi iz raznih polja influenseri – nekad su to lifestyle teme (ljudi uglavnom povezuju influensere sa tim), a nekad psiholozi, novinari, aktivisti, komičari, edukatori, itd. Na ovaj način će različiti ljudi praviti različite sadržaje što će privlačiti i potpuno različite publike. Taj sadržaj može biti obrazovanje o toksičnim odnosima i kako izaći iz njih, a može biti baš suprotno – romantizovanje istih”, kaže ona.
Pred crnogorskim influenserima je veliki izazov kada je u pitanju zadobijanje pažnje i povjerenja crnogorske publike, budući da se moraju nadmetati i sa regionalnim i svjetskim influenserima. Sa druge strane, sadržaj koji crnogorska influenserska zajednica pruža je vrlo jednoličan – bazira se dominantno na modi, stilu života, sportu i zabavi, te mladi pratioci traže sadržaj koji odgovara njihovim zanimanjima i hobijima na druge sdrese, tj. kod regionalnih ili svjetskih ličnosti na društvenim medijima. Na ovaj način, mladi su svjedoci različitih pozitivnih i negativnih svjetskih i lokalnih trendova.
DOBRA ZARADA, ALI I RAD 24/7
Naši sagovornici kažu da od ovog posla može ugodno da se živi, ali ističu važnost originalnosti u ovom poslu. „Zarada influensera može biti velika. Ukoliko neko radi kvalitetno doći će i prepoznatljivost, zatim popularnost, a onda to sve otvara biznis. Ja sam uspio da otvorim i svoju dječiju igraonicu”, kaže Jovan Radulović.
Kao prednost ovog posla Nikolina Pavićević ističe upravo slobodu za kreativnim izražavanjem ali i u donošenju odluka o radnom vremenu i mjestu. Mane su – neizvjesnost i verbalni napadi.
„Prednost je sto sami pravite svoj raspored (mada to se često pretvori u ono „nisam htjela da radim od 9 do 17h, pa sad radim 24/7“), prednost je što se možete kreativno izraziti i prikazati neku vašu strast (ukoliko se još zarađuje od toga, smatram to privilegijom jer mnogi ljudi nemaju priliku da se bave onim čime žele). Smatram povoljnošću i sto možete raditi bilo gdje. Izazov je kao i sa svim poslovima koji su javni – izloženost javnosti donosi prijetnje, nekad i napade (uglavnom verbalne), ali i nesigurnost ‘šta će biti sjutra’. Konkretno Instagram je istrpio dosta promjena poslednjih godina dana, a čini mi se da je svaka od njih loše uticala na kreatore sadržaja“, kazala je Pavićevićeva.
Radulović kaže da je prednost dobra zarada a mane – zavist i osuda ljudi koji smatraju da se zbog popularnosti nešto „ne smije“. “Recimo, ja privatno ne psujem ali dok pričam neke viceve to radim. Hoću reći, svi humoristi psuju, ali ja to „ne smijem“ i zato budem na meti osuda”, kaže on.
MEDIJSKOM PISMENOŠĆU PROTIV NEGATIVNIH TRENDOVA
Jovan Radulović ukazuje na slučajeve govora mržnje u komentarima, a pored ličnih uvreda, navodi primjer i poruka nacionalne netrpeljivosti. On smatra da su influenseri odgovorni za suzbijanje ovakvog sadržaja, te da bi trebalo da uklanjaju ovakve komentare.
„Ima raznih primjera govora mržnje u komentarima. Recimo, primijetio sam kada čestitam Dan nezavisnosti ili drugi državni praznik, pored toga što me ljudi otprate, dešava se da počnu razne svađe i uvrede na nacionalnoj osnovi. U takvim slučajevima, kada vidim da kreće prepirka ja zabranim komentare“, istakao je Radulović.
Iako Pavićevićeva prati stranice edukativnog i informativnog karaktera, primijećuje da postoji i kontroverzan sadržaj predstavljen na humoristički način.
Navodi da influenseri takođe mogu uticati i negativno po mentalno zdravlje djece.
„Influenseri mogu inspirisati maloljetne osobe da usvoje neke zdravije obrasce i razmišljanja, ali mogu uticati i negativno na psihičko zdravlje npr. kroz materijalizam ili objektifikaciju. Kako manjka medijska pismenost i kritičko razmišljanje, djeca ne kreću da koriste društvene mreže sa predznanjem, a kako odrastaju na društvenim mrežama bilo bi zabluda reći da sadržaj koji im se plasira nema na njih nikakvog uticaja“, ističe Pavićevićeva.
Adminka profila Kritički takođe primijećuje ulogu pojedinih ličnosti na društvenim medijima kao opinion maker-a, ali i prostor za potencijalnu saradnju sa različitim akterima u društvu.
„Za 60% Milenijalaca je veća vjerovatnoća da će prihvatiti savjete od jutjubera nego dobijene od ličnosti preko tradicionalnih medija. Ovo znači da npr. nevladine organizacije mogu da saradjuju sa ljudima koji imaju iste vrijednosti kao oni, što bi im doprinijelo realizaciji ciljeva, te bi tako koordinisano djelovanje moglo dovesti do nekih progresa”, zaključila je Pavićevićeva.
Osim toga, saradnja influesera i tradicionalnih medija skoro pa potpuno izostaje, na čelu, kako kažu naši sagovornici treba raditi kao i na podizanju medijske pismenosti posbeno kod mladih.
Ovaj članak je urađen uz finansijsku podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju. Sadržaj je isključivo odgovornost autora i izdavača Instituta za medije Crne Gore i nužno ne odražava stavove donatora.
