Podgorica – Šestomjesečni monitoring četiri onlajn medija u Crnoj Gori pokazao je da u uredničkom sadržaju etabliranih medija nema primjera uvreda, zapaljivog govora i govora mržnje, dok u desno orjentisanom portalu IN4s u naslovima i tekstovima može biti elemenata ovog neprihvatljivog sadržaja. U odnosu na broj odobrenih komentara čitalaca na portalima, etablirani mediji postepeno unapređuju moderaciju, ali je i dalje primjetno zabinjavajuće prisustvo spornog govora u komentarima, pokazao je monitoring koji je uradio tim Instituta za medije.
Poseban izazov predstavljaju nalozi medija na društvenim mrežama na kojima se dodatno šire teške uvrede, psovke i govor mržnje, navedeno je u analizi Instituta za medije koja je dostupna ovdje.
Fokus analize je ograničen na šest slučajeva zabilježenih tokom prve polovine 2022. u kojima su različiti društveni i politički akteri ili grupacije bili meta uvreda na nacionalnoj, vjerskoj ili rodnoj osnovi.
Naš istraživački tim je identifikovao važne slučajeve/događaje/incidente koji su se dogodili u periodu od januara do juna 2022, protiv različitih političkih i društvenih aktera ili grupacija, a koji sadrže uvrede na nacionalnoj/vjerskoj/rodnoj osnovi ili za koje sumnjamo da sadrže elemente govora mržnje. U odabiru slučajevima za analizu akcenat je stavljen i na rodni aspekt odnosno rodno zasnovane uvrede i govor mržnje.
Analiziran je sadržaj objavljen u četiri onlajn medija:
- tri etablirana Vijesti online, CdM i portal Radio-televizije Crne Gore (RTCG)
- i na portalu IN4s, koji nije evidentiran u registru medija Ministarstva kulture i medija, a kroz ranija istraživanja prepoznat je kao medij koji širi dezinformacije i propagandu
Način izvještavanja ovih medija o šest slučajeva u kojima je prepoznat neki oblik spornog govora se razlikovao – od prenošenje izjave, objavljivanje reakcije i kritičkog osvrta uredništva, do neobjavljivanja izjave i reakcija i odsustva kritičkog osvrta uredništva.
Problem sa kojim se suočavaju etablirani mediji je nedosljedna i puna primjena profesionalnih standarda.
U izvještavanju o spornom govoru često nedostaje objašnjenje šireg konteksta izrečenog, jasna i nedvosmislena urednička distanca i ograda od spornog govora.
Bez objašnjenja konteksta i svih relevantnih činjenica o motivima, razlozima izgovrenog, mediji rizikuju da budu produžena ruka neprihvatljivog govora. Javnost mora biti informisana, a mediji ne smiju prikrivati ono što je društveno relevantno niti marginalizovati određenu pojavu.
Analiza spornih slučajeva ukazala je da su u pet od šest slučajeva na meti uvreda bile žene i pripadnici manjinskih naroda, Na taj rastući trend uvredljivog i spornog govora prema ovim društvenim grupama, mediji su uglavnom propustili da ukažu u izvještajima i analizama.
U odnosu na broj odobrenih komentara čitalaca na portalima, etablirani mediji postepeno unapređuju moderaciju, ali i dalje primjetno zabinjavajuće prisustvo spornog govora u komentarima.
Poseban izazov predstavljaju nalozi medija na društvenim mrežama na kojima se dodatno šire teške uvrede, psovke i govor mržnje.
Mediji bi trebalo da razmotre mogućnost preuzimanja odgovornosti za urednički sadržaj na svojim nalozima na društvenim mrežama i internim pravilima propišu procedure za spriječavanje širenja uvredljivog govora i govora mržnje. Takva praksa nije nepoznata u profesionalnim i etabliranim medijima u regionu i u Evropi.
Istraživanje je urađeno u okviru projekta ,,Dijagnoza i terapija slobode izražavanja, govora mržnje i etničkih tenzija“, koji sprovode Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), IMCG i UL info, u cilju podizanja svijesti o štetnosti širenja uvredljivog i govora mržnje i dezinformacija. Projekat je finansiran od strane Evropske unije a kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave digitalnog društva i medija.
