Institut za medije Crne Gore (IMCG),u okviru projekta „Dijagnoza i terapija slobode izražavanja, govora mržnje i etničkih tenzija” sprovodi kontuirani monitoring medijskog sadržaja. Monitoring je u periodu od jula do decembra 2022. godine pokazao da u uredničkom sadržaju etabliranih medija nema primjera uvredljivog, zapaljivog govora i govora mržnje. Međutim, u desno orijentisanom portalu IN4S uočeni su primjeri u tekstovima ili u naslovima tekstova gdje elemenata neprihvatljivog govora.
Iako etablirani mediji u uredničkim sadržajima nijesu izvor govora mržnje i spornog govora, oni i dalje selektivno pristupaju ovom pitanju i u izvještajima različito vrednuju pojavu spornog govora u javnom prostoru. Nedostaju neselektivna, kritička osuda uredništva u odnosu na sporni govor i tekstovi kojima bi se ukazalo na štetne posljedice takvog govora po društvo.
Analiza spornih slučajeva ukazala je na to da se o ženama i pripadnicima LGBTQ zajednice šire diskriminatorni stavovi i uvrede, te da se rijetko dešava da mediji ovom problemu pristupe fenomenološki i ukažu na štetne posljedice ovog govora po društvo.
Mediji imaju edukativnu ulogu u podizanju svijesti građana i na raspolaganju su im različite forme kojima mogu ukazati na štetne posljedice uvredljivog govora i govora mržnje. Ukoliko izbjegavaju da izvještavaju o spornom govoru ili ako čitaocima ne daju dodatno objašnjenje i činjenice važne za razumijevanje, mediji rizikuju da se svrstaju na strani onih koji šire neprihvatljivi sadržaj i da budu kanal kojim će se dalje širiti.
Izvještavanjem o tragediji na Cetinju, u prvih par sati nakon događaja, posmatrani mediji su pokazali da imaju potencijal da budu kredibilni i da uspješno rješavaju etičke dileme kojima su bili izloženi. Takođe, ovim primjerom su pokazali i da mogu dosljedno primjenjivati zakonska i etička pravila kad je u pitanju moderacija komentara čitalaca, ali i upravljanje komentarima čitalaca na
nalozima na društvenim mrežama.
Pozitivna praksa privremenog onemogućavanja opcije komentarisanja ili predmoderacija za društveno osjetljive teme, za koje urednici procijene da mogu izazvati govor mržnje ili druge neprihvatljive komentare, trebalo bi da bude pravilo. U odnosu na broj odobrenih komentara čitalaca na portalima, etablirani mediji postepeno unapređuju moderaciju, ali i dalje je primjetno prisustvo spornog govora u komentarima.
ZAKLJUČAK
Nalozi medija na društvenim mrežama, u svim analiziranim slučajevima osim u slučaju masakra na Cetinju, obiluju teškim uvredama, psovkama i spornim govorom. Mediji bi trebali razmotriti mogućnost da preuzimaju odgovornost za urednički sadržaj na svojim nalozima na društvenim mrežama te da pažljivije filtriraju komentare korisnika. Na taj način pokazali bi da su brana širenja uvredljivog govora i govora mržnje u javnoj komunikaciji. U suprotnom rizikuju gubitak kredibiliteta i sankcije.
Cjelokupni izvještaj monitoringa dostupan je OVDJE.
Analiza je dio projekta „Dijagnoza i terapija slobode izražavanja, govora mržnje i etničkih tenzija“
koji sprovodi Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u saradnji s partnerima, Institutom
za medije Crne Gore i UL info, radi podizanja svijesti o štetnosti širenja uvredljivog govora, govora
mržnje i dezinformacija, te proaktivnog pristupa u prevenciji u suzbijanju takvih oblika nedozvoljene i nezakonite komunikacije. Projekat je finansiran od strane Evropske unije i kofinansiran od strane
Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija. Analiza predstavlja isključivu odgovornost
organizacija koje sprovode projekat i ne odražava nužno stavove donatora.
