Author: admin

Evropska unija postigla je rano jutros ključni sporazum usmjeren na kontrolu govora mržnje, dezinformacija i drugih štetnih onlajn sadržaja. Ovaj dogovor treba da primora velike tehnološke kompanije da strože nadziru same sebe, olakša korisnicima ukazivanje na probleme i osnaži regulatore da kazne nepoštovanje zakona visokim kaznama. EU zvaničnici konačno su postigli sporazum u načelu rano jutros oko posljednjih detalja Zakona o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA) kojim će izmijeniti onlajn pravila u 27 zemalja članica i učvrstiti reputaciju Evrope kao vodećeg lidera u obuzdavanju moći društvenih mreža i drugih digitalnih platformi kao što su Facebook, Google i Amazon.…

Evropski sud za ljudska prava u slučaju Sanchez protiv Francuske (predstavka br. 45581/15, 02.09.2021), je zaključio da su vlasnici naloga na društvenim mrežama odgovorni za komentare koji su objavljeni i da ukoliko ne obrišu nezakonit govor mogu krivično odgovarati. U presudi se navodi da u slučaju krivične odgovornosti nije prekršen Član 10 Konvencije koji se odnosi na slobodu izražavanja. Institut za medije objavljuje ovu presudu zbog značaja koji ima u kontekstu sve češćeg govora mržnje i nezakonitog govora u komentarima na nalozima medija ali i političara i javnih ličnosti na društvenim mrežama. U predmetu Sanchez protiv Francuske (predstavka br. 45581/15, 02.09.2021), Evropski sud za…

Piše: Zoran Radulović, novinar Novinari u Crnoj Gori, bilo da su na terenu ili u redakciji, postali su prečesta meta uvreda, prijetnji, verbalnih i fizičkih napada. Razmjere te “pojave” prerasle su granice Crne Gore. Pa se o njima govori i piše i na tzv. “relevantnim međunarodnim adresama”. I to ne samo u esnafskim institucijama i udruženjima koja se, u kontinuitetu, bave radom i bezbjednošću novinara. Sve češće smo svjedoci da čak ni članovi Vlade ne razumiju dovoljno ulogu novinara i medija. Počev od odlazećeg premijera. Na pitanje novinara Gradske TV o tomo šta se dešavalo u „gluvoj sobi“ u noći…

U uredničkom sadržaju tri etablirana onlajn medija (Vijesti online, CDM i portal RTCG), prvog dana ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, nije objavljivan ili prenošen sadržaj sa elementima govora mržnje, ali je primjetno neselektivno objavljivanje informacija sa društvenih mreža i raznih izvora čime su rizikovali da prenesu neprovjerenu informaciju ili neautentičan sadržaj. Sporni govor zabilježen je u komentarima na portalima, dok je na nalozima ovih medija na društvenim mrežama zabilježen i zapaljivi govor i poziv na nasilje. To je pokazala analiza Instituta za medije (IMCG). Za prvih sedam dana ruske invazije tri etablirana onlajn medija (Vijesti online, CDM i portal…

PIŠE: Danijela Lasica “Poštovani, u nastavku mejla se nalazi link sa izjavom…” ili “Dostavljamo Vam tweet…”- poruke su koje novinari u crnogorskim redakcijama u prosjeku dobijaju desetak puta dnevno. Istovremeno, to su i rečenice, zbog kojih makar svaki drugi novinar poželi da prestane da se bavi svojim poslom. Tviter je moćno komunikaciono oružje. No, da li crnogorski političari ali i mediji znaju da ga koriste na pravi način? O nekim ključnim odlukama javnost su zvaničnici obavještavali na tviteru – od ostavki i imenovanja, preko zaduženja države, do velikih policijskih akcija i hapšenja “velikih riba”. Mediji ih uglavnom prenose bez ikakve…

PIŠE: Boro Kontić Pitanje zabrane emitovanja sadržaja ruskih medija u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini još uvijek je bez odgovora državnih institucija u ove dvije zemlje, po mnogočemu suočenih sa istim problemima. Dočim je, kao što je poznato, u okviru sankcija Evropske unije prema Rusiji, na prostoru Evrope promptno zabranjeno emitovanje ruskih državnih medija. Bez namjere da u pokušaju odgovora na ovo pitanje favoriziram bilo koju od dvije pomenute balkanske države, pomenuću ipak da Bosna i Hercegovina u odnosu na Crnu Goru ima neposrednije iskustvo. Ono što se proteklih mjesec dana događa u Ukrajini, naime, u sjećanje priziva događaje…

PIŠE: Irena Rašović „Stala sam u zastitu djevojčice, a samim tim sam i sebe uplela u „vrzino kolo“ i postala žrtva tog „online“ nasilja, kaže influenserka Milena Pajović. Djevojčicu iz Budve su putem društvene mreže TikTok vršnjaci maltretirali dva i po mjeseca. Najprije je pod njenim imenom napravljen lažni nalog na kojem je objavljivan vulgaran i neprimjeren sadržaj, da bi nakon toga sačinili lažnu objavu o njenom nestanku. Proganjanje djevojčice nastavlja se stalnim izbacivanjem informacija i snimaka o njenom kretanju, dok porodica dobija prijetnje da će „ona stvarno nestati i da joj niko ne može pomoći“. Traumu su preživjeli djevojčica,…

PIŠE: Nenad Pejić Bila je u mom društvu jedna dama koja je voljela ogovarati druge, izmišljati priče i slično. To je, naravno, kvarilo odnose u našoj grupi. Kad smo je “pročitali” niko se sa njom nije družio, izolirali smo je i otišla je. Kakve veze ima ova priča sa slobodom medija? Prisustvovao sam prije desetak godina mnogim raspravama u Evropi na temu kako se oduprijeti lažnim vijestima. Tada je jedno od vodećih mišljenja bilo da ne treba raditi ništa jer su “vrijednosti EU toliko jake da ih nikakve lažne vijesti ne mogu ugroziti.” Danas je jasno da je stav bio…

Novinari i mediji su dali značajan doprinos dokaznom materijalu u suđenjima za ratne zločine koji su se desili devedesetih godina prošlog vijeka, ocijenjeno je tokom stručne diskusije o ulozi i zastupljenosti medija kao dokaza, te novinara kao svjedoka pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) . “Svjedočenja pred Haškim tribunalom jesu složena i komplikovana priča unutar profesije, to nije jednostavan izbor i najveći dio novinara to nije želio da uradi”, kazao je direktor Media centra u Sarajevu Boro Kontić i dodao da lično smatra ispravnim odluku novinara da svjedoče. U okviru istraživanja Mediacentra Sarajevo koje je sprovedeno u sklopu…

Institut za medije Crne Gore (IMCG) pokreće kampanju ,,Budimo pristojni. Za mržnju nema(j)mo kad” da bi skrenuli pažnju na problem rastućeg trenda uvredljivog govora i govora mržnje u onlajn prostoru koji se intenzivirao u dugotrajnim političkim i društvenim krizama u našoj zemlji. I pored zakona koji tretiraju govor mržnje, u Crnoj Gori nema sistemskog odgovora na potrebu suzbijanja govora mržnje. Stručnjaci upozoravaju da se krivična djela izazivanja govora mržnje najčešće ne procesuiraju, a da veliki broj krivičnih prijava završi pred prekršajnim sudovima. Širenju ovog nezakonitog sadržaja pogoduje i to što medijska zajednica u Crnoj Gori nema jaku samoregulacije, a sekcije…