Author: admin
Piše: Mila Radulović Bitka za Javni servis uvijek je bila motiv političarima, a visoke apanaže i uticaj – motiv za otimanje o mjesto generalnog direktora i žmurenje na politička očekivanja od uredništva. Ako se ima u vidu da na sjeveru države i dalje Javni servis ima ključni opseg, ne čudi što sve partije hoće kontrolu nad njim. Sjetimo se negativne uloge nekih kolega (ako ih možemo tako percipirati) tokom rata 90-tih, činjenice da u Crnoj Gori, ali ni u regionu, niko nije odgovarao za promovisanje huškanja na rat, zločine… Podsjetimo se i na direktore, urednike po volji i za potrebe…
ANALIZA: Iako Kina i kineske kompanije još nemaju zvanično vlasništvo nad medijima u Crnoj Gori, na indirektan način veoma uspješno ostvaruju kontakt sa upravljačkim strukturama medija Pišu: Marija Jovićević i Danica Bogdanović Tokom proteklih nekoliko decenija, Kina je izgradila međunarodnu medijsku imperiju, otvarajući biroe državnih medija u inostranstvu i ulažući u strane medijske kompanije. Peking ovu kampanju naziva “moć diskursa”. Kampanja kineske „moći diskursa” dio je šire strategije usmjerene na povećanje njenog globalnog uticaja kroz meku moć, kontrolu medija i stratešku komunikaciju. Ova kampanja uključuje promociju kineskih narativa i perspektiva, dok se suprotstavlja onome što Kina doživljava kao negativan prikaz…
Smjernice za novinarke Autorka: Duška Pejović U javnom prostoru novinarke mogu biti izložene seksizmu, mizoginiji i seksističkom govoru mržnje, koji se u patrijarhalnom crnogorskom društvu često ne prepoznaju kao diskriminacija, rodno zasnovano nasilje, seksualno uznemiravanje i kršenje ženskih ljudskih prava. Za mnoge je takav način komunikacije društveno prihvatljiv i najčešće se opravdava pokušajem udvaranja ili šale prema ženi kojoj su takve riječi ili gestovi upućeni, a kojima se ona zapravo vrijeđa, ponižava, degradira u ličnom i profesionalnom smislu i svodi na seksualni objekat. Na ličnom planu to može dovesti do osjećaja bezvrjednosti, samocenzure, napuštanja posla, primjene strategije izbjegavanja, promjene u…
Piše: Dražen Đurašković Ono što publika vidi kao finalni proizvod u vidu medijskog priloga ili članka, posljedica je obično predanog rada na prikupljanju informacija i njihovo stavljanje u pravilan kontekst kako bi građani bili u mogućnosti da steknu uvid u društvene okolnosti u kojima žive. Ono što publika ne vidi jeste da je taj isti medijski prilog ili članak direktna posljedica i integriteta pojedinaca, odnosno svega onoga što autore i autorke čini otpornim na uticaje spolja, bilo u vidu primarnih, npr. pritisaka i napada, bilo sekundarnih kao što su uslovi rada, ambijent u redakciji, položaj u društvu. A kako da…
Pripremile: Danica Kovačević i Teodora Đurnić Umjesto da kažemo djeci “napišite sastav na tu i tu temu”, treba reći dajte Chat GPT-u da napiše sastav na tu temu, a vaš posao je onda da pročitate taj sastav i da kažete gdje je Chat GPT pogriješio. Ili da kažete zašto je, recimo, teza sastava koju je GPT napisao dobra ili loša, kaže doktor teorijske fizike i stručnjak za AI, Mihailo Backović. Sa njim smo razgovarali o mogućnostima koje donosi vještačka inteligencija, od njene potencijalne destruktivne moći, do načina kako mudro koristiti ove tehnologije. Koji su izazovi i šanse koje nam pruža…
Vještačka inteligencija je sve više u upotrebi u svakodnevici, pa i u učionici. Uveliko mijenja proces obrazovanja i pedagoške pristupe u proučavanju. Mini vodič koji je pred vama namijenjen je podjednako svima – nastavnicima/cama, učenicima/cama i roditeljima, kako bi stekli osnovne uvide u prednosti upotrebe ovog alata i moguće zloupotrebe. Vodič sugeriše da je jedini ispravni i pedagoški odgovoran pristup za upotrebu vještačke inteligencije zajedničko, metodički promišljeno, kritičko i etično korišćenje AI alata. Izradu ovog vodiča finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade…
Piše: Vuk Vuković Ako bismo današnje društvo i današnjeg čovjeka morali da opišemo jednom ili sa dvije riječi, koje bi to riječi bile? Zoon politikon? Animal symbolicum ili Animal laborans? Homo ludens ili Homo narrans? Aristotel, Kasirer (Cassirer) ili Arent (Arendt), Huizinga ili Fišer (Fisher) – i niz možemo nastaviti desetinama filozofa, vjerovatno i potisnutih filozofkinja, naučnika/naučnica, umjetnika/umjetnica koji su pokušavali da opišu čovjeka, ali i društvo u kojem žive. Sledeće pitanje bi moglo da bude – na osnovu čega donosimo tu odluku? Ovo pitanje možemo i da uprostimo, pa iz oblasti društvno-humanističkih nauka i filozofije preletimo ka nečem jednostavnijem,…
Praktikum je kreiran sa željom da podrži roditelje, staratelje i hranitelje da lakše uspostave sistem vrijednosti u pravilnom usmjeravanju medijskih navika njihove djece. Umjesto zabrana i ograničenja, praktikum otvara prostor za dijalog i razmjenu iskustava između roditelja i djece. Kroz niz primjera i ideja koje podstiču razgovor unutar porodice i osvjetljavaju različite perspektive na medijsku pismenost, težimo da inspirišemo roditelje da zajedno sa svojom djecom istražuju i razumiju digitalni svijet, gradeći mostove razumijevanja koji prevazilaze generacijske i tehnološke razlike. Na taj način će i djeca iz podržavajućih porodica koje razumiju koncept i značaj medijske pismenosti, izaći kao odgovornije mlade osobe…
Praktikum je stvoren sa ciljem pružanja podrške nastavnicima i nastavnicama u realizaciji programa nastave iz predmeta medijska pismenost. Kroz praktične vježbe i primjere, olakšava pripremu nastavnih aktivnosti te služi kao izvor inspiracije za različite metode, aktivnosti i pristupe u učionici. Praktikum otvara nove mogućnosti za osvježavanje postojećih metoda ili eksperimentiranje s novim idejama u nastavi medijske pismenosti. Ovaj praktikum če pomoći nastavnicima i nastavnicama da približe medijsku pismenost učenicima, da nastavu iz ovog predmeta vode u korak sa potrebama djece i da kroz zanimljive primjere i raspoložive alate odgovore na izazove nastavnog procesa. Mladi su izloženi prevelikom broju informacija, mnoge…
U svijetu u kojem digitalni mediji igraju sve važniju ulogu u našim životima, razumijevanje medijske pismenosti postaje ključno za svakog pojedinca, S obzirom na ovu potrebu, pripremili smo “Kratak pojmovnik medijske pismenosti”, namijenjen svima, a posebno prilagođen djeci, njihovim roditeljima i nastavnicima. Sadržaj pojmovnika nije konačan i on će se vremenom dopunjavati, prateći ritam promjena u digitalnom okruženju. Adaptaciju ovog pojmovnika finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.