Author: Vesna Rajkovic

PIŠE: Dragana Šćepanović Dva masakra na Cetinju, ukupno stradale 23 osobe, od toga četvoro djece pokazala su brojne slabosti sistema. Između ostalog i kako se izdaju ljekarska uvjerenja za nošenje oružja. Odmah u noći prvojanuarske tragedije, premijer Milojko Spajić najavio je izmjene zakona o oružju. Do sada još nijesu usvojene, na vladin tekst je podnijeti 120 amandmana I u dijelu javnosti je oštro kritikovan. Vladinim predlogom je predvidjeno uvođenje centralizovanog digitalnog registra koji omogućava brzu i sigurnu verifikaciju uvjerenja, direktnu komunikaciju sa zdravstvenim ustanovama i preciznu evidenciju. Dok se zakon usvoji i dalje važe stara pravila. Nidje nikakve zloupotrebe zvanično…

U trećoj epizodi podkasta Digitalni trougao, tema razgovora je digitalna bezbjednost – goruće pitanje u vremenu kada gotovo svaki aspekt života preseljavamo online. Stručnjak za sajber bezbjednost i privatnost podataka, Branko Džakula, govori o tome koje sve prijetnje vrebaju iz digitalnog prostora i kako se možemo zaštititi. Epizoda donosi konkretne uvide u najčešće online rizike, od krađe identiteta i manipulacije, do lažnih reklama i finansijskih prevara. Posebna pažnja posvećena je mladima, njihovom prisustvu na internetu i uticaju influensera na njihove navike i ponašanja. Džakula objašnjava i koje sigurnosne prijetnje dolaze kroz video igre, ali i zašto nije sve negativno, jer internet…

„Najdjelotvornije sredstvo zaštite je podizanje digitalne pismenosti na veći nivo, kao i razvijanje kritičkog mišljenja.“ Ovo je jedna od preporuka kako da se spriječi zloupotreba vještačke inteligencije iz Priručnika Vještačka inteligencija – dvije strane iste medalje. Autor je dr. Ivan Martinović.

U drugoj epizodi podkasta Digitalni trougao, u fokusu je jedno od najosjetljivijih pitanja današnjice – uticaj digitalnog okruženja na mentalno zdravlje mladih. Psihološkinja Milica Kusovac i novinar Balša Rudović razgovaraju o tome kako algoritmi, lajkovi i notifikacije oblikuju pažnju, emocionalnu stabilnost i društvene odnose nove generacije. Epizoda je strukturirana u pet tematskih cjelina koje se dotiču ključnih problema savremenog digitalnog života: kako se mladi snalaze u digitalnom prostoru, šta se smatra zavisnošću od interneta, kako prevenirati i reagovati na digitalno nasilje, kakve posljedice društvene mreže ostavljaju po mentalno zdravlje te kako razbiti stigmu u vezi sa odlaskom na psihoterapiju. Kroz razgovor,…

Lansiranje ChatGPT aplikacije zasnovane na vještačkoj inteligenciji (AI) u opštu upotrebu omogućilo nam je neposredno iskustvo korišćenja AI-ja, iako je prvi čat-bot razvijen još davne 1966. godine. Danas mnogi koriste ove alate za pomoć u učenju, skraćivanje teksta, pisanje sastava i eseja, prevođenje i druge zadatke. Iako ne možemo uvijek vjerovati informacijama koje nam AI servira, možemo ga koristiti kao vrijedan alat i podršku u radu. O tome na koji način vještačka inteligencija može biti naš dobar sluga, ali i zao gospodar, razgovaramo u prvoj epizodi serijala podkasta Digitalni trougao sa Ivanom Martinovićem, istraživačem i doktorandom na Elektrotehničkom fakultetu u…

Piše: Bojana Kostić Naši profili i aktivnosti na društvenim mrežama pod budnim su okom kompanija koje njima upravljaju. Malo je toga u našim rukama i pod našom kontrolom. Ako ste ikada bili meta onlajn napada i prijetnji, onda znate kako je zaštita lične bezbjednosti povezana sa mnogobrojnim preprekama i neefikasnošću sistema za prijavu i uklanjanje sadržaja. Ova neefikanost nije samo posljedica automatizovanih sistema za prijavu i nedovoljnog broja timova odgovornih za bezbjednost, već je uzrokovana i nezainteresovanošću kompanija da se bave pitanjem bezbjednosti njihovih “korisnika”. Ne smije se izgubiti iz vida da je, na primjer X, tada Twitter, uveo mehanizam za prijavljivanje…

Piše: Milan Žugić Fenomen dezinformacija koje se kreiraju uz pomoć vještačke inteligencije uzima sve više maha i samo je pitanje vremena kada će početi da se koristi za kreiranje manipulativnih sadržaja koji direktno targetiraju demokratske procese i društveno-politička dešavanja u Crnoj Gori, smatraju u crnogorskim organizacijama koje se bave otkrivanjem lažnih vijesti. Iz Digitalnog forenzičkog centra kazali su nam da u svijetu koji je sve više digitalizovan i povezan, nijedna država nije imuna na uticaje i mogućnosti koje pruža vještačka inteligencija. “U Cnoj Gori za sada nijesmo zabilježili veće dezinformacione kampanje čiji sadržaj je kreiran od vještačke inteligencije. Međutim, primjetan…

U uredničkim sadržajima tri etablirana onlajn medija u Crnoj Gori o događajima koji su obilježilimirnu kampanju za prvi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori nije bilo uvredljivog i spornoggovora, ali ti mediji nijesu, posebno kada je riječ o dva incidenta – napadu na predsjedničkogkandidata Jakova Milatovića na Cetinju i prijetnje kandidatima Milu Đukanoviću i DraginjiVuksanović Stanković, informacije stavljali u kontekst i ponudili dodatna objašnjenja. U komentraima čitaoca zabilježene su uvrede, opravdavanje nasilja, zapaljiv govor, mrziteljskigovor, tako da moderiranje komentara čitalaca i nalozi tih medija na društvenim mrežama i daljeostaju veliki izazov, pokazala je analiza Instututa za medije Crne Gore (IMCG).…

Piše: Ž. Radoja, B. Sekulovska, V. Rajković, M.Radulović Da postoji volja, svi slučajevi napada na novinare bi bili riješeni, kaže Jelena Jovanović, novinarka podgoričkih Vijesti. Jelena Jovanović od avgusta ponovo ima 24 časovnu policijsku zaštitu. Prethodno je, jer joj je bila ugrožena bezbjednost, policija čuvala od kraja novembra 2018. do maja 2019. “Svi napadi, ili makar najveći broj njih, dolazili su nakon što nosioci najvećih državnih funkcija targetiraju novinara ili medij kao nepodobne”, kaže naša sagovornica koja je, među novinarima koji su fizički napadnuti, ali i kojima je prijećeno i ove godine. Novinari i novinarke u Srbiji, Crnoj Gori i…